Kontakt| Udruzenje Gazi Husrev-beg iz Kelna ucestovalo u MOLITVI ZA MIR kod pape Benedikta XVI |
|
U ime Boga, mira i suživota,
Čak 83 posto muslimana koji žive u Njemačkoj smatraju da je dijalog između muslimana i hrišćana veoma važan. Neki smatraju da u pojedinim njemačkim mjestima postoji spremnost priznavanja da u „Njemačkoj ima i da će biti muslimana“. Njima je jasnu poruku poslao i sam njemački predsjednik Christian Wulff: "Kršćanstvo bez sumnje pripada Njemačkoj. Judaizam bez sumnje pripada Njemačkoj. To je naša kršćansko-jevrejska istorija. Ali, moje drage dame i gospodo, u međuvremenu i islam pripada Njemačkoj". Razgovarati umjesto ogovarati Njemačka vlada od 2002. godine sa 425.000 eura godišnje finansira projekte za unapređenje hrišćansko-muslimanskog dijaloga. Riječ dijalog potiče iz grčkog jezika što znači „razgovarati, voditi razgovor“. Upravo to je moto grupe mirovnjaka, vjerskih službenika i teologa iz Kelna koji ističu da je potrebno razgovarati jedni s drugima, a ne govoriti jedni od rugima. Ova grupa, koju čini osam muslimana koji su porijeklom iz Turske, BiH i Njemačke i sedam hrišćana, nedavno je boravila na „Molitvi za mir“ u Rimu. Zajedno sa oko 300 predstavnika 12 religija i 13 hrišćanskih crkava, kao i predstavnicima ateista, svijetu su poslali poruku u kojoj najoštrije osuđuju teror i svaku vrstu nasilja. Na čelu grupe su bili franjevac brat Jügen Neitzert i Dr. Thomas Lemen, predsjednik hrišćansko-muslimanskog društva. „Hrišćansko-muslimansko društvo zajedno sa franjevcima je prije 13 godina također organizovalo putovanje u Rim. Tako da je ovo postala jedna vrsta tradicije. Mi smo multiplikatori koji su već poznati u javnosti jer među nama su profesori na univerzitetima, socijalni radnici i vjerski službenici. Naš krug, naše društvo, daleko je veće jer smo na „Molitvi za mir“ bili samo kao predstavnici tog duštva“, kaže Lemen. Dijalog među religijama je zatražio i sam papa Benedikt XVI koji je pozvao hrišćane i muslimane da mole za mir u kako je rekao: „zavađenom, podijeljenom i ratom zahvaćenom svijetu“. Upravo u tom svijetu dijalog je možda jedino rješenje. Mustafa ef. Hadžić, imam Bosanske islamske kulturne zajednice „Gazi Husrev-beg“ iz Kelna kaže: „Ovo je baza. Mislim da je najbitnije da se ono, o čemu se priča, u djelo provodi baš u bazi. Ono što se radi na većim nivoima je samo radi reda, to je jednostavno šminka. Ovo je pravi suživot, međureligijski dijalog i ovo daje nadu u bolje sutra cijelog čovječanstva“. Mirovnjaci u posjeti BiH Azizi nije slučajno izabran za mjesto susreta i „Molitve za mir“. Za vrijeme krstaških ratova Franjo Asiški je pozvao Sulatana Kemala i od njega zatražio savjet. Nakon, kako legenda kaže, Sultanove propovijedi, Franji Asiškom su se otvorile oči zbog čega su franjevci do danas obavezni njegovati dijalog sa muslimanima. „Vjekovni dijalog franjevaca i muslimana može biti primjer i za BiH“, kaže brat Jügen Neitzert. Zbog toga, kako kaže,naredna stanica grupe mirotvoraca iz Kelna je BiH. „Već sam bio u BiH. Naši objekti su u proteklom ratu takđer oštećeni. U toku planirane posjete BiH ćemo posjetiti i Srebrenicu. Ne samo zbog veze tog grada sa franjevcima, nego i zločina koji je tamo izvršen“, kaže Neitzert. Posjetom BiH će biti poslana poruka“, kaže prof. Mustafa ef. Hadžić inače član Centralnog vijeća muslimana u Njemačkoj i Vijeća za fetve u Njemačkoj, ogranka Evropskog vijeća za fetve. „Došlo je vrijeme da mi muslimani, Bošnjaci, počnemo agirati, a ne samo reagirati. U BiH je već 600 godina prisutan međureligijski tzv. multikulti suživot. Odavdje iz Njemačke možemo napraviti iskorak i dati impuls BiH i da kažemo da je cilj svih reformi i demokratskih procesa gradnja, a ne razgradnja zajedničkih mostova suživota. Želimo pokazati da trebamo rušiti zidove međusobnog nepovjerenja i sumnje“. Za dijalog je potrebna volja i angažman. Potrebno je međusobno poštovanje, razumijevanje, ali i poznavanje. Za dugogodišnjeg mirotvorca Dr. Muhameda Heidarija, i docenta na Univerzitetu u Kelnu pretpostavke za dijalog su jasne:„Za mene je važno da se vodi jedna vrsta simetričnog dijeloga, dakle dijaloga u kojem jedan drugom neće reći da je bolji od njega, dakle dijalog na istoj ravni. Nažalost, asocijacije sa islamom su veoma negativne. Postavlja se pitanje: zašto ljudi misle da je musliman samo rođen da vodi ratove. Samo oko dva posto muslimana je ekstremno“, navodi Dr. Heidari. Međureligijski dijalog na način nan koji se radi u Kelnu je dobar primjer kako se s istinskom vjerom u Boga i međusobnim poznavanjem može voditi međureligijski dijalog za dobromit svih. Za razliku od politike, u ovim krugovima nema vojnih i privrednih interesa. Naredna molitva za mir je u prostorijama Bosanske islamske kulturne zajednice „Gazi Husrev-beg“ u Kelnu 28.10.2012. godine. Clanak je preuzet sa http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/75204-wr4zhhre.html |